Ministarstvo održivog razvoja i turizma, na čijem je čelu Branimir Gvozdenović, izdalo je građevinsku dozvolu kompaniji „Monetenegro rizort kompani” iz Podgorice za gradnju turističkog naselja u zoni III Nacionalnog parka Skadarsko jezero (NPSJ), iako ne postoji strateška procjena uticaja takvog projekta na biodiverzitet ovog zaštićenog područja. U pitanju je projekat Porto Skadar lejk.
Prema ovoj građevinskoj dozvoli, na Skadarskom jezeru, u zoni Mihailovići, gradiće se oko 30 vila, 50 apartmana, 600 turističkih smještajnih jedinica i 30 vezišta za brodove, dok se u Nacrtu integrisane Studije za turističku valorizaciju Skadarskog jezera, koja je bazna studija za Prostorni plan posebne namjene (PPPN) navodi kako ne postoje biodiverzitetski podaci o flori i fauni.
S obzirom na to da je Skadarsko jezero stanište za brojne biljne i životinjske vrste, od kojih su neke već ugrožene, postoji bojazan da bi ovakav projekat doveo do trajnog uništavanja ovog područja, odnosno nestanka vrsta koje na njemu žive. Nezadovoljni rješenjima koja su predložena Nacrtom PPPN za NP Skadarsko jezero, odnosno dijelom koji se odnosi na Integralnu studiju turističke valorizacije Skadarskog jezera, predstavnici ekoloških organizacija, građana i odbornika uputili su početkom juna pismo Evropskoj komisiji (EK) i Ramsarskom sekretarijatu. Oni su upozorili da ekskluzivni i kongresni vid turizma, koji se potencira nacrtom PPPN za NP Skadarsko jezero, ne bi bio dobar za Crnu Goru, odnosno doveo bi do udaljavanja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i još neotvorenom poglavlju 27.
Ocjenjuju da bi to dovelo do favorizovanja privatnih investicija kroz takozvane „eko” turističke infrastrukture na uštrb održivosti NP.
– Primjer je potencijalno opasni projekat Porto Skadar lejk koji treba da bude isključen iz plana. Ako PPPN otvori vrata bilo kakvoj novoj gradnji, unapređenju postojeće, posebno putne infrastrukture, talas bespravne gradnje i ostalih nelegalnih aktivnosti će u odsustvu kontrole i suzbijanja istih dovesti do potpunog kolapsa NP i degradacije predionih i biodiverzitetskih odlika zbog kojih je park i ustanovljen – navodi se u pismu koje potpisuju predstavnici 13 organizacija i građani.
Upozoravaju da je takav razvoj u direktnoj suprotnosti sa Ustavom, te sa tvrdnjama iz odluke Vlade o pristupanju izradi PPPNSJ, i kojoj se navodi da „region SJ kao područje posebnih vrijednosti prirode predstavlja nacionalno dobro”. Ističu da se gradnja turističkog kompleksa u okviru NP kosi sa obavezom koju je Crna Gora preuzela proglašenjem NP Skadarsko jezero u RAMSAR područja.
– Svaki predloženi scenario i razvojna alternativa mora imati odobrenje od RAMSAR sekretarijata. Svaki scenario mora polaziti od stvarnog stanja problema i pritisaka na jezeru, a ne idealističke i teorijske vizije – navodi se u pismu.
Ukazuju da je neprihvatljiva sprovedena organizacija učešća mještana u procesu upoznavanja sa namjerom turističke valorizacije jezera i plana razvoja.
– U nacrtu plana urađeno je nekoliko razvojnih alternativa od kojih većina predviđa neku formu gradnje turističkih i vezanih infrastruktura, uključujući i takozvane „eko” strukture u granicama teritorije nacionalnog parka, proširenje postojećih nautičkih, putnih i turističkih objekata i infrastruktura i sl. O namjerama iz ovog plana lokalno stanovništvo skoro da nema ili ima vrlo malo informacija. Međunarodne zainteresovane strane (UNESCO-IUCN, Evropska unija, RAMSAR Sekretarijat, EUROPARK), koje mogu svojom ekspertizom da daju najveći doprinos, nijesu upoznate sa procesom izrade plana, što je nedopustivo s obzirom na to da je riječ o prekograničnom i međunarodnom zaštićenom području – ističe se u dopisu organizacija i građana.
U pismu napominju da je izrada PPPN, prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, morala uključiti Studiju zaštite kulturnih dobara koja je, kako kažu, morala biti finalizirana prije nego što se analiziraju i ocijene različiti scenariji turističkog razvoja na jezeru. Ukazuju da mjesto koje je poznato po velikom broju istorijskih spomenika mora da integriše analizu zaštite i uticaja na posmenike kulture s obzirom na to da je, kako napominju, riječ o potencijalnom Unesko području.
– Razvoj odmarališta za koje se usled nedostatka nikakvih podataka biodiverziteta daju pozitivna mišljenja na Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu (Mihailovići) otvoreno prijete da ugroze Ramsar status jezera koje ono zavređuje još od 1995. godine – navodi se u pismu.
Dalje u pismu navode da će se investitor koristiti prednostima lokacije, koju, kako ističu, istovremeno degradira.
A.O.
Bez odgovora
Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma juče nijesu odgovarali na naša pitanja na osnovu čega su kompaniji „Montenegro rizort kompani” izdali građevinsku dozvolu, da li su zahtijevali izradu procjene uticaja na biodiverzitet, da li su ispitivali kredibilnost investitora, te kako komentarišu navode da su ovakvi projekti u NP protivni Ustavu.
Upitna kredibilnost investitora
Potpisnici pisma, NVO, građani i odbornici izražavaju bojazan kada je u pitanju kredibilnost investitora.
Pismo evropskim institucijama i organizacijama potpisuju Milan Knežević, ispred Grupe građana Virpazara, Nataša Kovačević i Milica Kandić iz Grin houma, Patricija Pobrić iz NVO Naša akcija, Milan Mijajlović iz Odreda izviđača Njegoš, Vlatko Kadić iz volonterske mreže Nesvrstani. Potpisnici pisma su i Dalibor Dobrović iz NVO AgroEko, Radovan Pobor iz Balkan tur-a, Enes Efović iz Volonterske inicijative, Mirsad Kurgaš iz NVO „Broj 19”, Miomir Abović iz Tivatske akcije, Jovana Đurišić iz NVO „19. decembar”, Davor Obradović iz Grin pauera. Apelu su se pridružili i članica pokreta „Sloboda narodu” Ljubica Gojković, odbornik Boris Đerković i građanka Valentina Velimirović.